Nagrada za životno djelo Instituta „Ivo Andrić” iz Andrićgrada uručena je Matiji Bećkoviću, kome je priznanje pripalo i za nedavno objavljene „Tri poeme”, dok je najbolji roman u 2015. godini po ocjeni žirija „Osama” Vladimira Kecmanovića. Nagrade su im uručene u Andrićevom institutu u Andrićgradu.
Pored laskave titule prvih nosilaca novoustanovljene nagrade „Ivo Andrić” i diplome, dobitnicima priznanja pripao je i vrijedan novčani iznos nagrade, Bećkoviću 25 hiljada eura, a Kecmanoviću 15 hiljada eura. Pokrovitelj nagrade je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, prenosi Srna.
Nagrade je laureatima uručio režiser Emir Kusturica, direktor Instituta „Ivo Andrić”, koji se posebno osvrnuo na Kecmanovićev roman „Osama”, naglašavajući:
- Zadovoljstvo mi je što je početak novog života Instituta započeo romanom za koji intimno mislim i osjećam da će biti jedan od ključnih u našoj literaturi. Roman „Osama” biće nova budućnost srpske književnosti. Upravo taj roman uspostaviće našu nagradu kao vrijednu u kulturi uopšte - rekao je Kusturica, prenosi Sputnik. On je naveo da bi nagrada „Ivo Andrić” u budućnosti trebalo da bude podstrek za mlade umjetnike.
- Mi ćemo do polovine godine napraviti konkurs, formirati žiri i uključiti što više učesnika, da ova nagrada ima internacionalni karakter, istakao je Kusturica.
Kako prenose agencije, Bećković je primajući priznanje rekao da sa velikom čašću prima nagradu, te da je odlučio da novčani dio priloži Matici srpskoj i Srpskoj književnoj zadruzi, najstarijim kulturnim ustanovama u kojima je Ivo Andrić objavljivao knjige i u čijim je odborima radio.
- Andrićev grad podignut je u slavu poezije i vanvremenih vrednosti. I tri poeme su, takođe, ispjevane u slavu poezije i genija jezika. Poezija se ne vezuje ni za jedno vrijeme, jer vrijeme prolazi, a poezija ostaje - rekao je Bećković primajući nagradu.
Akademik se zahvalio Andrićgradu, žiriju i predsjedniku Republike Srpske što su mu omogućili da u ovoj zadužbini bude jedan od zadužbinara.
Vladimir Kecmanović rekao je da je prva, maglovita ideja za roman „Osama” začeta upravo u Andrićgradu, prije tačno tri godine i nedjelju dana.
- Tada sam prvi put bio u Višegradu i tada sam, vidjevši most koji je među višegradske kućerke pao kao sa neba, shvatio Andrićevu dječačku fascinaciju tim stvarnim čudom, ravnom čudu onog Markesovog ogromnog, a izmaštanog broda - istakao je Kecmanović.PRIREDILA:Ž.J.
Za kulturu i protiv nje
Kusturica je ovom prilikom, obraćajući se novinarima rekao i da svi koji su bili protiv Andrićgrada, bili su i protiv kulture.
- Na teritoriji BiH kulture su se miješale, i to se na neki način, najviše u umjetnosti, pokazalo kao dobro, a u životu nam nije išlo za rukom, rekao je Kusturica, dodavši da je Matijina poezija odavno poznata kao velika, a da je velika radost što se pojavio i roman koji na najdramatičniji način priča priču jedne bosanske kasabe jezikom primjerenim vremenu u kome živimo.
Moderni i jasni narativi
Obrazlažući odluku žirija za dodjelu nagrade za ukupan doprinos srpskoj književnosti Bećkoviću, predsjednik, prof. dr Jovan Delić je naglasio da je Bećković kao malo ko u svjetskim razmjerama, uklopio arhaično i moderno, zbog čega su „njegove poeme svjetski fenomen, a ne neki epski srpski anahronizam, ograničen dijalektom i provincijskim međama“.
Delić je rekao da je narativ u Kecmanovićevom romanu srodan narativu Dragoslava Mihailovića, odnosno romanu „Kad su cvetale tikve”. „Svako priča svoje emigrantske jade i svoju nesreću”, naveo je Delić. On je istakao da Kecmanovićev narator priča i onu tešku priču koja ne da zaspati, služeći se pravilom jedne rečenice, koje je inače mjera ritma pripovijedanja u Kecmanovićevim djelima.
- Sleng je različit kod Mihailovića i Kecmanovića, ali mu je funkcija vrlo srodna. Kecmanovićev narator manje priča o sebi, a više od drugima, naglašava Delić.
)){kind=small}
